Rovinj

Rovinj, važno središte na zapadnoj obali Istarske Županije (Republika Hrvatska) i stjecište sjevernoga Jadrana, ima status grada i sjedištem je brojnih upravnih i administrativnih služba na županijskog i gradskoj razini (oko 15.000 stanovnika).
Rovinjsko priobalje razvedeno je brojnim uvalama, udolinama i rtovima. Zlatnu pejsažnu i ekološku važnost imaju park-šuma Zlatni rt - Muntrav, otočje Sv. Andrije, područje Paluda, Limski zaljev i kamenolom u predjelu Monfiorenca. Duž obalnog pojasa, čija flora i fauna imaju naglašeno mediteransko obilježje, prevladava djelomice vlažna sredozemna klima.
Dok čovjekova nazočnost na rovinjskom području seže u pretpovijesna razdoblja, starodrevna gradska jezgra, nastala na otočnoj gradini prethistorijske naseobine (brončano, željezno doba), potječe iz vremena II.-IV. stoljeća i pokazuje svojstvene mletačke urbanističko-graditeljske domašaje i obrasce nastale na kasnoantičkoj i ranosrednjovjekovnoj podlozi.
Povijesno je središte smješteno na brežuljku i ograničenu prostoru nekadašnjeg otoka, s kućama zbijenim i nagomilanim jedna uz drugu sve do prostora pred baroknom crkvom sv. Eufemije koja svojim vitkim zvonikom nadvisuje grad, prostrani zaljev Valdibore na sjeveru, i onaj slikoviti otoka Sv. Katarine na jugu.
Rovinj je važno gospodarsko središte s vodećim djelatnostima i tvrtkama vezanim uz turističko-hotelsko poslovanje (hoteli, turistička naselja, autokampovi, privatan smještaj itd.), industriju (prvenstveno prerada duhana i proizvodnja ribljih konzervi), pomorstvo i ribarstvo.
U gradu su sjedišta brojnih športskih društava, važnih znanstveno-istraživačkih institucija (Institut "Ruđer Bošković" s Akvarijem, Centar za povijesna istraživanja), kulturnih ustanova (Zavičajni muzej, Pučko otvoreno učilište s Gradskom knjižnicom Matije Vlačića Ilirika, Matica hrvatska, Zajednica Talijana, Hrvatsko kulturno društvo "Franjo Glavinić", KUD "Marco Garbin", kazalište-kino "A. Gandusio", Centar vizualnih umjetnosti "Batana", Umjetnička kolonija, Limena glazba, Mažoretkinje, Ljetni festival klasične glazbe) te škola (predškolske ustanove, osnovne i srednje škole). Rovinj je pobratimljen s talijanskim gradovima Adriom i Camaioreom te s njemačkim Leonbergom.

Rovinjski folklor sastoji se uglavnom od pjesama s temom iz života seljaka, a naročito ribara koji su ostavili osobit trag u ovom lijepom istarskom gradiću. Tradicija zbornog pjevanja u Rovinju veoma je stara: ona proizlazi iz izuzetnih sposobnosti i neiscrpne investicije puka, a oslanja se na izrazitu sklonost ljudi prema pjevanju, nadaleko poznatom i glasovitom po virtuoznosti izvedbe. Iz starih kronika saznajemo da su postojali mnogi zborovi koji su njegovali narodnu pjesmu. Već ih je u prošlome stoljeću bilo puno. Isprva je većini izvođača nedostajala glazbena naobrazba pa se sva njihova vještina zasnivala na prirodnoj nadarenosti koja se vremenom usavršavala. članovi takvih zborova većinom su bili seljaci, a kasnije ribari i radnici koji su se pjevanjem bavili u slobodno vrijeme, kao amateri. Prvi su se zborovi utemeljili pri župnoj crkvi, a kasnije su nastali i drugi, osobito u razdoblju od 1934. do 1940. u sklopu Tvornice duhana. Njihova živahna djelatnost bila je zamjetna u različitim lokalnim i nacionalnim natjecanjima. U tim prigodama osvojili su brojne nagrade i priznanja za izvedbe "bitinada" i skladbi pod nazivom "arie da nuoto" koje spontano izviru iz duše ovog naroda kao izrar njihovih osjećaja, folklora i glazbene tradicije. Bitinade su postale poznate po osebujnoj melodijskoj koncepciji sličnoj igri pri čemu se glasom vjerno imitiraju i majstorski reproduciraju zvukovi glazbala bez ikakvog notnog zapisa pa su stoga skladbe uvijek različite i nove, a izvode se tako savršenom tehnikom i s takvim senzibilitetom da očaravaju bilo manje zahtjevne slušaoce, bilo dobre poznavatelje pjevanja i folklorne tradicije.

Preporučujemo:

Apartmani Villa "IDA" - Cocalletto 10 - 52210 Rovinj

Linkovi:

Službena stranica Grada Rovinja
Informacije
Plan grada
Položaj Rovinja
Događanja
Vodič
Sport
Kultura

Turistička zajednica Grada Rovinja:
Pina Budicina 12
52210 Rovinj
Tel.: ++385/52/811-566, 813-469
Fax: ++385/52/816-007
URL: www.tzgrovinj.hr
e-mail: tzgrovinj@tzgrovinj.hr